UVOD U ORGANIZACIJU I ARHITEKTURU RAČUNARA
RAČUNARSKI SISTEMI

Ova stranica je posvećena kursevima Uvod u organizaciju i arhitekturu računara i Računarski sistemi na modulu Matematika.

Nastavne teme:

  • Azbuka i kodovi. Pozicioni brojevni sistemi. Konverzije zapisa.
  • Neoznačeni celi brojevi. Aritmetičke operacije nad neoznačenim celim brojevima.
  • Označeni celi brojevi. Potpuni komplement. Aritmetičke operacije u potpunom komplementu.
  • Realni brojevi u pokretnom zarezu. IEEE-754 standard.
  • BCD brojevi (8421 i "višak 3"). Aritmetičke operacije sa BCD brojevima.
  • Zapis teksta u računaru. ASCII, ISO-8859, UNICODE, UTF.
  • Predstavljanje zvuka, slika i video zapisa u računaru.
  • Algoritmi za kompresiju podataka.
  • Algoritmi za korekciju i detekciju grešaka.
  • Uvod u digitalnu elektroniku. Logička kola i logičke funkcije. Minimizacija logičkih funkcija.
  • Kombinatorna i sekvencijalna kola.
  • Struktura račnarskog sistema: procesor, memorije, magistrale, ulazno-izlazni uredaji.
  • Istorijat razvoja računarskih sistema.

Predmetni nastavnici:

Asistent:

  • Robert Doža

Ova sekcija je u pripremi i podložna je promenama.

Predispitne obaveze

Predispitnih obaveza nema ni na kursu Uvod u organizaciju i arhitekturu računara, ni na kursu Računarski sistemi.

Završni ispit na kursu Uvod u organizaciju i arhitekturu računara (R smer)

Ispit se sastoji od dva dela:
  • pismenog dela ispita, koji podrazumeva odgovaranje na teorijska pitanja i rešavanje računskih zadataka;
  • praktičnog dela ispita, koji podrazumeva rešavanje zadataka programiranjem u asembleru.
Ispit u celosti nosi 100 poena i ti poeni su raspodeljeni na sledeći način:
  • pismeni deo ispita nosi 60 poena;
  • praktični deo ispita nosi 40 poena.
Da bi student položio pismeni deo ispita, na njemu mora ostvariti barem 30 poena, a da bi položio praktični deo ispita, na njemu mora ostvariti barem 20 poena. Da bi student položio ispit u celosti, mora položiti oba dela ispita, kao i ostvariti ukupno barem 51 poen.

Pravila polaganja ispita:

  • U jednom ispitnom roku, student može polagati:
    • oba dela ispita, to jest ceo ispit;
    • samo pismeni deo ispita;
    • samo praktični deo ispita, ali jedino ako je pismeni deo ispita položen (u poslednjem ispitnom roku u kom je student polagao pismeni deo ispita).
  • Ukoliko student polaže oba dela ispita u jednom ispitnom roku, uslov za pregledanje praktičnog dela ispita je da je u tom roku položen pismeni deo ispita.
  • Ukoliko student položi pismeni deo ispita, ostvareni rezultat važi do kraja akademske godine ili, eventualno, do sledećeg (ponovnog) izlaska na pismeni deo ispita.
  • U slučaju ponovnog izlaska na bilo koji deo ispita, studentu se računa rezultat ostvaren na poslednjem polaganju tog dela ispita (čak i ako student ne položi taj deo ispita pri ponovnom izlasku!).

Završni ispit na kursu Računarski sistemi (MNVL smerovi)

Ispit se sastoji od dva dela:
  • teorijskog dela ispita, koji podrazumeva odgovaranje na teorijska pitanja;
  • računskog dela ispita, koji podrazumeva rešavanje računskih zadataka.
Ispit u celosti nosi 100 poena i ti poeni su raspodeljeni na sledeći način:
  • teorijski deo ispita nosi 50 poena;
  • računski deo ispita nosi 50 poena.
Da bi student položio teorijski deo ispita, na tom delu mora ostvariti barem 20 poena. Isto važi i za računski deo ispita. Da bi student položio ispit u celosti, mora položiti oba dela ispita, kao i ostvariti ukupno barem 51 poen.

Pravila polaganja ispita:

  • U jednom ispitnom roku, student može polagati ispit samo u celosti.
  • Ukoliko student polaže oba dela ispita u jednom ispitnom roku, uslov za pregledanje praktičnog dela ispita je da je u tom roku položen pismeni deo ispita.
  • Ukoliko student položi pismeni deo ispita, ostvareni rezultat važi do kraja akademske godine ili, eventualno, do sledećeg (ponovnog) izlaska na pismeni deo ispita.
  • U slučaju ponovnog izlaska na bilo koji deo ispita, studentu se računa rezultat ostvaren na poslednjem polaganju tog dela ispita (čak i ako student ne položi taj deo ispita pri ponovnom izlasku!).

Primeri (STARO)

  • Primer teorijskog dela završnog ispita (OVDE)

Svi materijali se nalaze: OVDE

Osnovna literatura:

  • Nenad Mitić: Uvod u organizaciju računara
  • Sivarama P. Dandamudi: Fundamentals of Computer Organization and Design

Materijali sa časova:

Primer teorijskog dela ispita

Skripte:

  • Skripta za MNVL smerove: ovde (autor: prof. Stefan Miškovic)
  • Skripta za I smer: ovde (autor: prof. Stefan Mišković)
Skripte pokrivaju većinu gradiva iz prvog dela semestra za MNVRL smerove.

Podsetnik za asemblersko programiranje za x86_64 arhitekturu: ovde
Uputstvo za vežbanje Asemblera x86_64 na studentskom serveru Alas: ovde
Zadaci za vežbanje asemblerskog programiranja: ovde

Rokovi:

Materijali sa časova:

Čas 1:

  • Zapis neoznačenih celih brojeva u proizvoljnoj osnovi
  • Konverzije zapisa neoznačenih celih brojeva
  • Aritmetičke operacije sa neoznačenim celim brojevima
  • Alat za aritmetičke operacije sa neoznačenim brojevima u proizvoljnoj osnovi: ovde
  • Alat za konverzije zapisa neoznačenih brojeva u proizvoljne osnove: ovde
  • Zadaci za vežbu

Čas 2:

  • Zapis označenih celih brojeva u znaku i apsolutnoj vrednosti
  • Aritmetičke operacije u znaku i apsolutnoj vrednosti
  • Zapis označenih celih brojeva u potpunom komplementu
  • Konverzije zapisa celih brojeva u potpunom komplementu
  • Aritmetičke operacije u potpunom komplementu
  • Alat za konverzije zapisa označenih brojeva u potpunom komplementu za osnovu 2: ovde
  • Zadaci za vežbu

Čas 3:

  • Aritmetičke operacije u potpunom komplementu
  • Algoritmi sa rergistrima:
    • Butov algoritam (Alat)
    • Hardverski algoritam
    • Algoritam za deljenje neoznačenih brojeva
  • Zadaci za vežbu

Čas 4:

  • Konverzija brojeva sa razlomljenim delom iz dekadne u binarnu osnovu i obrnuto
  • IEEE-754 standard za zapis realnih brojeva u pokretnom zarezu Wikipedia link
  • Sabiranje i oduzimanje u IEEE-754 standardu
  • Alat za konverziju realnih brojeva u pokretni zapis po IEEE-754 standardu: ovde
  • Pravila zaokruzivanja: ovde
  • Zadaci za vežbu

Čas 5:

  • Kompresija podataka: Hafmanovo kodiranje
  • Materijali prof. Mladena Nikolića (OVDE)
  • Alat za kompresiju podataka Hafmanovim kodiranjem: ovde
  • Algoritmi za detekciju grešaka: Provera parnosti, CRC.
  • Materijali prof. Mladena Nikolića (OVDE)
  • Alat za detekciju gresaka CRC algoritmom: ovde

Čas 6:

  • Hamingov kod
  • Alat za detekciju i korekciju grešaka Hamingovim kodom: ovde
  • Minimizacija logickih funkcija
  • Metod Karnoovih mapa
  • Materijali prof. Mladena Nikolića (OVDE)

Čas 7:

Čas 8:

Čas 9:

Čas 10:

Čas 11:

Čas 12:

Ova sekcija je trenutno u pripremi

Radna subota

U skladu sa kalendarom nastave za novembar 2025. godine, u subotu, 15. novembra 2025. će biti održane vežbe iz Računarskih sistema od 11.15 u učionici RLAB.

14.11.2025.

Početak nastave (vežbe)

Časovi vežbi za R smer i MNVL smerove počinju u petak, 14. novembra 2025.

10.11.2025.

Početak nove akademske godine

Svim studentima želimo lep i uspešan početak akademske 2025/26. godine!

10.11.2025.

Matematički fakultet, Univerzitet u Beogradu
školska 2024/25. godina